Radno vrijeme

ponedjeljak - subota
po dogovoru

Loading...
Home2021-08-20T08:15:57+00:00

Logopedsko – rehabilitacijski centar ABC

Metode rada utemeljene na znanstvenim dokazima.

Stalna stručna i znanstvena usavršavanja naših djelatnika.

Korištenje standardiziranih dijagnostičkih testova.

Rezerviraj termin

Naše usluge

U radu koristimo najsuvremenije metode i standardizirane testove te prema dijagnostičkim rezultatima predlažemo i izrađujemo individualizirani plan rada sa jasno postavljenim ciljevima.

Pregledajte naše usluge na linku i rezervirajte svoj termin!

Naše usluge

Često postavljena pitanja

Što je Hanen „More than word’s“ program i kome je namijenjen?2021-08-10T12:16:18+00:00

Hanen program „More than word’s“ razvijen je od strane logopeda, a temeljen je na brojnim istraživanjima iz područja autizma.

Program je namijenjen radu s djecom s poremećajem iz spektra autizma i problemima socijalne komunikacije.

„More than words“ program, kao i ostali programi koje nudi Hanen centar, rezultat su želje da se roditelji aktivno uključe u proces rehabilitacije te od pasivnih promatrača, uz pomoć logopeda i stručno vodstvo, postanu aktivni sudionici rehabilitacijskog procesa.

Brojna istraživanja potvrdila su da djeca s poremećajem spektra autizma i problemima socijalne komunikacije najbolje uče kroz prirodne i svakodnevne, strukturirane životne situacije pa je i cilj ovoga programa trenutne djetetove sposobnosti i vještine iskoristiti za razvoj komunikacijskih i govorno-jezičnih sposobnosti.

Korištenjem određenih strategija, tijekom dnevnih aktivnosti, potičemo razvoj komunikacijskih i govorno-jezičnih vještina djeteta te je program „More than words“ usmjeren na upoznavanje roditelja s vještinama i strategijama koje mogu koristiti u svakodnevnim životnim situacijama na način da:

prepoznaju trenutne komunikacijske sposobnosti djeteta i fazu komunikacijskog razvoja u kojoj se dijete nalaziuz pomoć logopeda postave realne ciljeve prema kojima će biti usmjerene aktivnosti poticanja komunikacijskog i govorno-jezičnog razvoja djeteta
nauče strategije uz pomoć kojih će dnevne rutine i igru koristiti u svrhu poticanja komunikacijskog razvoja djeteta
prepoznati i organizirati okolinske čimbenike koji utječu na motivaciju i način komunikacije djeteta sa okolinom
shvatiti važnost imitacije i naučiti strategije poticanja imitacije
nauče koristiti vizualnu potporu kako bi se povećalo jezično razumijevanje
nauče prilagoditi svoj način jezičnog izražavanja u svrhu poticanja djetetovog razvoja jezičnog razumijevanja i izražavanja
nauče strategije, načine i vrste različitih oblika igara, utjecaj igre na komunikacijski i govorno-jezični razvoj djeteta

Kako pripremiti dijete za pregled?2019-07-19T15:31:39+00:00

Prvi pregled u Logopedsko-rehabilitacijskom centru ABC sastoji se od dva dijela. Prvi dio je intervju sa roditeljima/skrbnicima, a drugi dio je procjena djeteta. Tijekom prvog dijela pregleda roditeljima ćemo postaviti brojna pitanja vezanu uz rani razvoj djeteta te slobodno iznesite svoja razmišljanja koja su vezana uz dijete i njegov razvoj jer cilj nam je što bolje upoznati dijete, steći uvid u cjelokupno funkcioniranje djeteta, a u tu svrhu svaki podatak nama je dobro došao. Procjena djeteta ovisiti će o kronološkoj dobi djeteta, njegovim poteškoćama, ali i o suradnji djeteta sa terapeutom. Cjelokupna procjena provodi se u mirnoj i opuštenoj atmosferi, a najveći dio provodi se kroz igru i zajedničke aktivnosti pa djetetu recite da će se s terapeutom puno igrati i uz igru malo i pričati.

Koja je dinamika dolazaka na vježbe u Logopedsko-rehabilitacijskom centru ABC?2019-07-19T15:31:56+00:00

Kada dijete krene u neki od oblika terapije uspješnost i vremenski period trajanja terapije ovisi o mnogim čimbenicima. Koliko brzo ćete doći do željenih rezultata ovisi o vrsti i stupnju poteškoća zbog kojih ste krenuli logopedu ili edukacijskom rehabilitatoru, kronološkoj i mentalnoj dob djeteta, motivaciji djeteta, redovitosti pohađanja vježbi, ali jedan od važnih čimbenika je i suradnja roditelja i terapeuta. Većina korisnika naših usluga terapiju polazi 1-2 puta tjedno uz dodatni rad kod kuće, kontinuiranost u radu od velike je važnost ako govorimo i uspješnosti rehabiliacijskih procesa.

Što je PROMPT terapija?2019-07-19T15:32:02+00:00

PROMPT (eng. prompts for restructuring oral muscular phonetic targets) je taktilno-kinestetski pristup koji se koristi u rehabilitaciji djece s motoričkim govornim poteškoćama. Usmjeren je na poboljšanje smještanja govornih organa te izvedbe njihovih pokreta ( pokreta donje čeljusti, usana, jezika…) tijekom djetetova izgovora određenih glasova, slogova, riječi i rečenica. Prompt terapija potiče razvoj pravilnih oralno-mišićnih pokreta te istodobno nastoji eliminirati nepotrebne mišićne pokrete koji se pojavljuju prilikom govora te pospješuje voljnu motornu kontrolu pokreta. Prompt terapija pokazala se izrazito učinkovita kod djece s dijagnozom dječje govorne apraksije.

Više o ovoj metodi pogledajte na linku: https://www.youtube.com/watch?v=d1eMHygmIwQ

Kašnjenje u govorno-jezičnom razvoju2021-08-10T12:16:24+00:00

Skupina djece koja tijekom razvoja pokazuju kašnjenje u govorno-jezičnom razvoju, dok su ostala razvojna područja uredno razvijena (kognitivni razvoj, motorički razvoj, uredan sluh i slušna obrada), u engleskoj literaturi poznati su kao „late talker’s“ , a na našem govornom području koristi se hrvatska inačica „kasni govornici“. Prema razvojnim miljokazima, prva riječ sa značenjem javlja se između 10. i 15. mjeseca života djeteta, oko 18. mjeseca života većina djece koristi 50-ak riječi sa značenjem, dok se prvi dvočlani iskazi javljaju između 20. i 24. mjeseca života djeteta. Djeca koja pokazuju kašnjenje u ranom jezičnom razvoju zapravo slijede opisani tijek razvoja govora, ali je tempo usporen.

Zašto neka djeca kasne u govorno-jezičnom razvoju?

Brojna istraživanja nisu uspjela pronaći odgovor na ovo pitanje, a veliki broj trenutnih istraživanja usmjereno je na ulogu genetike.

Hoće li kasni govornici sustići svoje vršnjake?

Istraživanja pokazuju da velik broj djece koja pokazuju kašnjenje u ranom govorno-jezičnom razvoju, do treće godine života zaista i sustignu svoje vršnjake. Engleski pojam „late bloomers“ koristi se za djecu koja kasne u govorno-jezičnom razvoju, ali uspiju dostići vršnjake u ranoj predškolskoj ili kasnijoj predškolskoj dobi. Prema istraživanjima 30-40% djece koja pripadaju skupini kasnih govornika i nakon treće godine života pokazuju odstupanja od urednog govorno-jezičnog razvoja.

Možemo li predvidjeti hoće li dijete sustići vršnjake ili će i nakon treće godine života pokazivati kašnjenje u govorno-jezičnom razvoju?

U ovome trenutnu ne postoje sigurni pokazatelji uz pomoć kojih možemo predvidjeti hoće li dijete sustići vršnjake kada je riječ o govorno-jezičnom razvoju te upravo ovo pitanje predstavlja veliki izazov za znanstvenike. Istraživanja ukazuju na neke pokazatelje koji mogu upućivati na to da će dijete pokazivati odstupanja jezičnog razvoja i nakon treće godine života. Rizik za kašnjenje veći je kod dječaka i/ili onih koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu kašnjenja u jezično-govornom razvoju, kao i prisustvo nekih perinatalnih faktora koji mogu biti rizični za kašnjenje u jezično-govornom razvoju. Mnoga istraživanja navode i kašnjenje s fazom brbljanja te smanjenu učestalost i kompleksnost brbljanja, korištenje gesti, ograničeni fonološki inventar, korištenje pojednostavljenih slogovnih struktura, ograničena/smanjena imitacija riječi, izostanak simboličke igre, smanjena interakcija s vršnjacima, smanjeni opseg vokabulara u kojem često dominiraju imenice.

Koja su obilježja kasnog govorno-jezičnog razvoja djece koja sustignu vršnjake u jezičnom razvoju?

Istraživanja pokazuju da djeca koja su pokazivala kašnjenje govorno-jezičnog razvoja u ranoj dobi, na jezičnim testovima u školskoj dobi ipak pokazuju nešto slabije rezultate u odnosu na djecu urednog ranog jezičnog razvoja pa najčešće imaju slabije razvijen vokabular, slabije razvijene vještine rane pismenosti te su često prisutne teškoće s čitanjem i pisanjem. Zbog ove činjenice važno je kontinuirano logopedsko praćenje djece koja su pokazivala kašnjenje u ranom govorno-jezičnom razvoju, a ne samo one djece koja i nakon treće godine života pokazuju odstupanja od urednog govorno-jezičnog razvoja.

Može li rana intervencija pomoći?

Postoji velika potreba za ranim uključivanjem djece u rehabilitacijske procese jer na taj način potičemo razvoj govorno-jezičnih vještina, ali i ostalih vještina koje su povezane s govorno-jezičnim razvojem (potičemo razvoj vještina rane pismenosti, izvršnih funkcija, socijalne vještine). Ako roditelji uoče da dijete ne prati razvojne miljokaze, potrebno je potražiti logopedsku pomoć .

Što je senzorna integracija?2021-08-10T12:16:30+00:00

Senzorna integracija je sposobnost primanja informacija iz naših osjetila, njihova interpretacija i adekvatan odgovor na primljene informacije. Teoriju senzorne integracije 1970. godine utemeljila je neuroznanstvenica dr. Anna Jean Ayres koja navodi da se pod senzornom integracijom podrazumijevaju neurološki procesi kojima se uređuju osjetni utisci koji dolaze iz tijela i okruženja, što čovjeku omogućuje svrhovito djelovanje.

Ayres je polazila od pretpostavke kako je većina problema u ponašanju i učenju kod djece, rezultat slabe integracije senzornih informacija. Mozak mora izabirati senzorne informacije pod stalno izmjenjujućim uvjetima, kao rezultat toga, neka djeca mogu biti preosjetljiva ili hiposenzibilna na podražaje u okolini. Cilj je da se mozak i živčani sustav s vremenom prilagodi i omogući djetetu da učinkovitije procesuira i reagira na senzoričke informacije.

Disfunkcija senzorne integracije nastaje kada mozak i živčani sustav nisu sposobni integrirati senzoričke informacije. Posljedica navedenog je krivo tumačenje senzoričkih informacija što rezultira problemima u učenju i ponašanju.

Znakovi disfunkcije senzorne integracije kod djece mogu biti:

zaostajanje u motoričkom razvoju,
odbijanje maženja i dodirivanja,
izbirljivost u materijalima,
nerado se prlja,
smetnje spavanja,
smetnje sisanja, gutanja, pijenja,
nespretnost,
slaba sposobnost zapažanja, slabost koncentracije,
smetnje učenja i postignuća,
slabo procjenjuje osobni prostor,
ne zamjećuje da je odjeveno pretoplo ili preslabo,
ne raspoznaje svoje granice,
izbjegava ili se boji kretanja,
pri vrtenju često ima osjećaj da gubi ravnotežu,
nesposobnost duljeg stajanja na jednoj nozi,
stalno u pokretu,
zatvara uši pri jakim zvukovima,
teškoće u prijelazu s jedne aktivnosti na drugu,
zaostajanje u razvoju govora i jezika

Važno je naglasiti da senzorna integracija nije bolest, nego poremećaj. Cilj terapijske intervencije je mijenjanje svih voljnih predodžbi djeteta koje ga sprječavaju da se spontano odluči za neko motoričko ponašanje. Terapiju senzorne integracije provode stručnjaci koji uz primarno obrazovanje imaju dodatno završenu edukaciju iz terapije senzorne integracije. Senzorna integracija provodi se u posebno uređenom senzornom kabinetu koji je opremljen tako da zadovolji zahtjeve i potiče upotrebu svih osjetila. Terapija se provodi individualno i kroz vođenu igru.

Često se važnost roditelja u terapiji senzorne integracije podcjenjuje, ali je ona izuzetno bitna. Brojna istraživanja pokazuju da je bitno uključiti roditelje u terapijske procese te da nijedna terapija ne može biti potpuna bez podrške roditelja, odnosno skrbnika.

Važno je na vrijeme prepoznati poremećaj senzorne integracije kako bi uvidjeli koje smetnje on uzrokuje djetetu te kako bi se dijete pravodobno uključilo u terapijski proces.

Tko je edukacijski-rehabilitator?2019-07-19T15:32:07+00:00

Jedan od stručnjaka koji rade s djecom koja imaju poteškoće u razvoju jest i edukacijski rehabilitator (raniji naziv: defektolog), a područje njegovog rada, između ostalog, uključuje dijagnostiku/procjenu individualnih potreba, ranu intervenciju, provođenje edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka i programa, odgojno-obrazovni rad s djecom s većim teškoćama u razvoju te rad s obitelji djece s teškoćama i osoba s invaliditetom. Edukacijsko – rehabilitacijska procjena je usmjerena na djetetove intelektualne, komunikacijske, emocionalne i socijalne razvojne kapacitete, a uključuje opservaciju djetetovih aktivnosti te praćenje djetetovih interakcija s roditeljima i ispitivačem. Nakon završetka procjene, a na osnovi dobivenih rezultata, edukacijski-rehabilitator daje mišljenje te predlaže sastavnice edukacijsko-rehabilitacijskog plana koji će se provoditi i uspostavlja stalnu komunikaciju s roditeljima i drugim stručnjacima koji sudjeluju u tretmanu djeteta.
Edukacijskog-rehabilitatora potražit ćete ukoliko uočite da dijete ima odstupanja na području: motorike, oštećenja vida, pažnje i koncentracije, teškoća u učenju, interakcije s okolinom i na području senzoričkih procesa.

Zašto je važno uključiti dijete u logopedske i edukacijsko-rehabilitacijske programe prije navršene treće godine?2019-07-19T15:32:14+00:00

Većina djece razvija se posve uredno, međutim kod manjeg broja djece dolazi do odstupanja u razvoju, koja, ako se ih se zanemari, mogu dovesti do većih teškoća. Roditelji često nisu sigurni kada da posjete edukacijskog rehabilitatora i/ili logopeda. Nekada im se čini da je još „prerano“, ali činjenica je da se „prerano“ može se pretvoriti u „kasno“ i da se mnogo toga moglo napraviti ranije. Rani znakovi odstupanja od urednog razvoja mogu se primijetiti već i prije prve godine života. Najčešće, i prvo što svi uočimo, jest nedovoljno razvijen govor, koji odstupa od norme postavljene na osnovi prosjeka okolini u kojoj se nalazimo. I onda najčešće čujemo: „Susjedov sin nije govorio do treće godine sada sve priča“. I takvi slučajevi su mogući, ali vrlo rijetki. Nakon govora, važno je provjeriti da li se ostala razvojna područja razvijaju uredno. Drugi rani znakovi koji mogu ukazivati da se nešto događa su slijedeći: dijete ne ostvaruje kontakt očima, ne odaziva se na ime, izbjegava socijalne kontakte, ne slijedi upute, manipulativno je nespretno, govor nije dovoljno razumljiv, oslanja se više na geste manje na govor, ne reagira ili pretjerano reagira na impulse iz okoline (senzoričke teškoće), brzopleto je, brzo ide s aktivnosti na aktivnost, rođeno je kao neurorizična beba i dr. Kada se primijete neki od ovih znakova je što prije potražiti pomoć stručnjaka logopeda ili edukacijskog-rehabilitatora čak i ako je dijete mlađe od 3 godine, a sve u cilju pružanja nekog oblika rane podrške. Nekada je dovoljno samo savjetovanje roditelja o načinima poticanja razvoja kroz svakodnevne aktivnosti a nekad će se raditi o kompleksnijem tretmanu. Mišljenja smo da je roditelj prvi i najvažniji djetetov „terapeut“, koji, slijedeći svoju roditeljsku intuiciju, postaje važan čimbenik u edukaciji, rehabilitaciji i terapiji djeteta. Kako dijete raste, poteškoće postaju sve vidljivije, stoga ako bilo što primijetite obratite nam se.

Trebate pregled?

Rezervirajte termin